Pčelar hobista i dipl ing. kemije Petar Bošnjaković iz Vukovara,u ovo vrijeme kada vladaju gripe kako klasična ali i ostale koje se pojavljuju u svijetu, objašnjava što je  med i kako na njega djeluje bakterija Clostridum Botulinum!? Kako kaže Bošnjaković, sa stanovništva farmakopeje med je po definiciji “prirodni proizvod pčela radilica, a čini ga žuto do smeđe žuta gusta bistra tekućina, ugodna aromatična mirisa od cvijeća kojih je nastao i vrlo slatka okusa“. Med kada dugo stoji, djelomično očvrsne u kristaliziranu masu, što je i prirodna pojava meda. Bošnjaković dalje ističe da pčelar, ali i potrošač meda, blagim zagrijavanjem (na  30-40 stupnjeva), med ponovno vrati u tekuće stanje. Višegodišnja praksa, te znanstvena istraživanja potvrdili su raznovrsna ljekovita svojstva meda. Bagremov med pomaže za smirenje, kestenov med pomaže kod želučanih problema. Lipov med i lipov čaj pomažu prilikom prehlade....

Petar Bošnjaković dipl. ing. kemije, pčelari se moraju naučiti kako pravilno postupati sa medom te da steknu povjerenje kod kupca

Na svakoj staklenci (tegli) napunjenoj medom,na etiketi mora pisati :  koja je vrsta meda, tko je proizvođač,težina,  a prema pravilima EU na deklaraciji se mora još dodati:“med je sirov proizvod-opasnost od botulizma“. U nekim zemljama EU ( npr. Austrija), a ulaskom u EU i Hrvatski pčelari morat će prihvatiti pravila EU, te sve  podatke navesti na etiketi (deklaraciji). Botulizam je bolest koju uzrokuje bakterija clostridum-botulinom. Med ne sadrži clostridum botulinom (živu bakteriju), ali sporu  te bakterije da. Postavlja se sada pitanje ako med djeluje antibakterijski  a sadrži u sebi sporu clostridum botulinom, kako je moguće da se dogodi botulizam!?  Sporama clostridum botulinom ne smeta med jer sadrže vrlo male količine vode, u usporedbi sa vegetativnom (živom) bakterijom, jer med upravo zahvaljujući velikoj koncentraciji šećera i osmozi koja isisa vodu iz živih bakterija i time ubija spre clostridum botulinum ne može preživjeti u medu. Kad med uđe u probavni sustav odrasle osobe, djece i starijih osoba, spore ne predstavljaju nikakav problem i ne mogu „proklijati“ jer ih enzimi i probavni sokovi ubijaju. Međutim mala djeca, novorđenčad i djeca do jedne godine starosti nemaju još uvijek dovoljno izgrađeni obrambeni sustav pa se može dogoditi da ukoliko spore uđu u probavni sustav, spora “proklija“, razvija se bakterija i onda ona proizvodi toksin koja može izazvati neželjene posljedice. Doduše to je izuzetno rijetka pojava kod djece, za razliku od Europskih zemalja, pojedine zemlje u svijetu to su riješile na veoma elegantan i efikasan način. Med prije odlaska na tržište prolazi fazu zračenja sa gama zracima, jer poznato je da gama zrake uništavaju spomenute bakterije. Još je najvažnije da taj postupak ne narušava kvalitetu meda.

Na tegli meda mora biti etiketa na kojoj su napisani svi neophodni podaci potrebni za dotični proizvod

Potrošači odnosno korisnici meda veoma često dolaze sa pitanjima, između ostalog ja bih kupio taj med, ali vidim da Vam se „ušečerio“, pčelari znaju što je to, ali teško je potencijalnom kupcu objasniti da je to prirodna kristalizacija meda, ali da je to jedino zabluda u pogrešnom terminu iz neznanja. Čist prirodni med mora se kristalizirati jer je kristalizacija prirodni proces, pogotovo jedne takozvane visoke koncentrirane otopine šećera koja se zove med. Dapače svaki med mora kristalizirati neki  za 3-5 dana, kao što je med od uljane repice, a nekom medu treba i do dvije godine (med od bagrema). Međutim danas je u Europi trend da se sve više traži ali troši upravo kristalizirani med, jer to je dokaz da med nije bio tretiran na temperaturi, a samo kristalizirani med ima sva svoja specifična svojstva: aromu boju, i ono što je najvažnije visoko vrijedne enzime koji su ostali netaknuti. U nekim tehnološko razvijenim zemljama, sa većom potrošnjom prirodnih proizvoda, a med je jedan od takvih kupci ne žele uopće kupiti med koji nije kristaliziran.

Primjer zašto su enzimi ( prirodni biokemijski katalizatori), izuzetno osjetljivi na temperaturu!? Jer sa porastom temperature od 37-39 stupnjeva kod ljudskog organizma dolazi do razgradnje enzima, i to praktično umanjuje metabolizam jer je jedan dio enzima uništen povišenom temperaturom, te čovjek gubi apetit ima malaksalost, umor itd., a u stvari nije niti svjestan da je to posljedica uništenih enzima.

Pčelari da bi zadovoljili kupce, da im je med tekuć ,isti moraju dekristalizirati ( otopiti-vratiti ga u prvobitno stanje), ustvari na taj način uništili su visokovrijedne enzime. Ovisi djelomično ili potpuno o tome koliko je dugo i na kojoj temperaturi med bio zagrijavan. Zato pčelari moraju poštovane potrošače i ljubitelje meda savjetovati da se med nikada, nikada..... ali nikada ne smije zagrijavati.

CLOSTRIDUM BOTULINUM

Clostridium Botulinom, je anaerobna bakterija koja prirodno obitava u prirodi i našem probavnom sustavu. Na nju ne djeluje kiselina,lužine, dezinficijensi pa ni visoka temperatura sve do 170 stupnjeva u suhom sterilizatoru ili 120 stupnjeva u autoklavu. Ona stvara spore slično kao i Bacillus alvei i vrlo je otporna u prirodi, ali ono najvažnije ona ne uzrokuje bolest. Bolest nastaje samo u uvjetima kada se ona nađe u anaerobnom ( bez prisutnosti kisika) okružju uz obilje ugljikohidrata i bjelančevina Tada se počinje razmnožavati i proizvoditi toksin koji štiti od drugih mikroorganizama. Upravo taj toksin koji tada proizvode je smrtonosan za gotovo sve živuće organizme. Prema tome mi se ustvari otrujemo produktom njenog metabolizma, a ona sama po sebi je bezopasna. Odrasli ljudi s neoštećenim probavnim traktom i uz obilje mikroflore u crijevima, onemogućuju razvoj i razmnožavanje Clostridum Botulinum, ali djeca mogu zbog određenih bioloških razloga stvoriti u crijevima pogodni mediji u kojem bi se ona mogla razmnožavati. Opasan nije samo med nego kašice nesterilizirane, povrće, voće, na svu sreću većina djece ne oboli od trovanja ovim toksinom. Odrasli ljudi nisu otporni na toksin, niti kiselina u želucu ne uništava bakteriju. Naprotiv u fecesu sisavaca pa i čovjeka ima na stotine tisuća bakterija iz porodice Clostridia. Najvažnija pouka iz ovog izbjegavajte hranjenje djece do 1 godine starosti nesteriliziranim kašicama, medom i voćem koje je moglo biti zagađeno Clostridijama te ne jedite konzerve promijenjenog okusa i mirisa, te sve hermetički zatvorene proizvode koji pokazuju znakove fermentacije.

Bakteriološka pretraga meda ne isključuje postojanje Clostridia u medu, a one samo po sebi nisu, i ne predstavljaju opasnost pri konzumaciji meda. Trudnice mogu konzumirati med i pčelinje proizvode bez opasnosti po dijete.

Tekst i fotografije: Milan Kramer

Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2