Radilica Osijek
Radilica-Osijek
Četvrtak, 24 Travanj 2014
SLAVONSKI PČELARI POČELI SAKUPLJATI PČELINJI OTROV
Utorak, 14 Srpanj 2009

Tehnologija sakupljanja pčelinjeg otrova

Da nije lako biti pčelar, i tome još napredan to su najbolje osjetili članovi UP SiB“Radilica“ iz Osijeka. Naime članovi Radilice, kada su se osnovali krajem 2003.godine, imali su ambiciozan plan, kako dovesti pčelarstvo na veću razinu. Manje više poznato je da od pčela možemo uzeti: med, cvjetni prah, propolis, vosak, a zatim dati pčelinjoj zajednici nagon da proizvodi matičnu mliječ, ali i da proizvodi matice. Tako je do sada bilo u Hrvatskoj, a članovi Radilice, tri godine istraživali su način kako da od pčela uspiju uzeti pčelinji otrov. Tu je bila uključena mala ekipa, ali od povjerenja, kako nam je rekao Andrija Grbeša, predsjednik Radilice. Naime taj proizvod je na kraju ispalo lakše proizvesti nego naći kupca. A kako je to išlo svojim tijekom Grbeša nam je dalje objašnjava. Listajući dostupnu literaturu unazad 20-tak godina, koja je bila dostupna našim članovima, uvidjeli smo da ima dosta „muljanja“ oko aparata za sakupljanje otrova. Našu ekipu za pronalaženje optimalnog rješenja u vezi izrade prototipa aparata za sakupljanje otrova činili su: jedan strojobravar, alatničar, električar, veterinar i pčelari koji su po struci pravnici.

Sakupljanje pčelinjeg otrova

 Za sve to trebalo nam je pune tri godine, još 09.06.2006. godine, uspjeli smo pokupiti prve količine pčelinjeg otrova, tako da smo probno sakupljali još 2007. i 2008, normalno i ove 2009. godine, a u međuvremenu tražimo potencijalnog kupca. A na kraju nam je ispalo da je lakše proizvesti pčelinji otrov nego ga plasirati na tržište. Kako se sakuplja na terenu dalje nam objašnjava Grbeša. Prvo  moramo znati da za tržište  otrov mora biti ekstra kvalitete, a to se postiže, tako da se uzima od pčela kada su intenzivne pčelinje paše. Samo takav otrov ima preko 50 posto aktivne tvari melitina, a on je najbitniji u cijeloj priči.

Image
Andrija Grbeša u zaštitnom odjelu
 

Pčelar,koji sakuplja otrov mora biti zdrav,koristiti higijenske rukavice, biti uvijek u čistom ( bijelom) odijelu,  mora imati steriliziran  aparat- sakupljač pčelinjeg otrova, koji  postavi na poletaljku košnice i drži ga jedan sat. Najbolje vrijeme za sakupljanje otrova je od 9-12 sati, te od 15-18 sati, pri temperaturi od 22-27 stupnjeva. Pčele povratkom sa paše, slijeću na poletaljku gdje je postavljen aparat. moraju stati na isti, a on je uključen u strujni krug, tako da doticanjem noga( pčela ima tri para noga) po žicama, ista ih iritira, te želi ubosti „neprijatelja“, sa žalcem ispusti pčelinji otrov na aparat, u kojem je postavljeno staklo. Ispušteni otrov iz žalca u početku je  tekućem stanju, kada se osuši prelazi u kristal. Poslije jednog sata, pčelar pokupi aparaturu sa poletaljki košnica,te skine stakla koja odlaže u specijalni transporter. Aparte-sakupljače, koje imaju članovi Radilice, moguće je povezati čak i serijski do 50 košnica. Kada se završi sakupljanje otrova, isti se transportira do određenog mjesta, gdje se struže sa stakla u steriliziranoj prostoriji. Osoba koja to radi mora biti zdrava, imati na sebi sve dezinficirano, čak i masku na licu, jer u neposrednoj blizini lica kada struže otrov sa stakla, ne bi došao zrak koji izdiše u dodir sa otrovom.

Image
Pčelinji otrov sakupljen na staklu
 

Tako sakupljeni otrov važe se digitalnom vagom na dvije decimale ( jer otrov se važe u mg),te se uvodi u evidenciju od kojeg je pčelara uzet. Na kraju otrov se sprema u tamne boce i čuva  na tamnom i hladnom mjestu. I što je na kraju ispalo, lakše nam je bilo proizvesti otrov, nego naći kupca. A u ovom dijelu Europe, čak nitko nije nije u mogućnosti da nam napravi analizu otrova. Gledajući unazad, pčelare  su samo usmjeravali da idu na med ( a znamo da imamo male površine pod pčelinjim pašama), a umjesto toga trebalo je razraditi sistem i zatim educirati pčelare, jedni da idu na med, drugi na sakupljanje cvjetnog praha, propolisa, matične mliječi i na proizvodnju matica. Zaključak u vezi sakupljanja pčelinjeg otrova. Mislim da ga je lakše proizvesti, iako sve mora biti higijenski-čak i dosta toga sterilizirano, nego plasirati na tržištu. Nas pčelare su u ovom dijelu Europe da ne kažem balkana, stalno samo forsirali idite na med( a mi imamo male površine pod kulturama koje daju med), umjesto da smo se specijalizirali na proizvodnju matica, kao slovenci( siva Kranjska), zatim na proizvodnju matične mliječi, sakupljanju propolisa, proizvodnji voska, plasiranju paketnih rojeva. Kada vidim kako su kinezi doveli sve to do savršenstva( još prije 30 g), u svim segmentnim pčelinje proizvodnje, o čemu onda mi pričamo, imamo u svemu male količine, i ne možemo se nigdje pojaviti na tržištu, to što malo  meda prodamo vani to je splet okolnosti

Image
Pčelinji otrov u ampuli
.
 

Zato su  moji članovi udruženja  riješili tehnologiju sakupljanja pčelinjeg otrova, i čekaju potencijalnog kupca, a zna se da se roba ugovara unaprijed to jest za slijedeću godinu. Kada se javi kupac i traži određenu količinu pčelinjeg otrova, normalno i kvalitete, mi znamo koliko se može pčelara educirati-obučiti za sakupljanje. Ali, pošto znamo kako su pčelari aljkavi već pri vrcanju meda, strah me je kako bi se ponašali u sakupljanju otrova!? Čast iznimkama.

Tekst i fotografije. Milan Kramer


Posjeta: 7125

Komentirajte prvi

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.2

 
« Prethodna   Sljedeća »

Radilica-Osijek

(C) 2006 goP.I.P. Template by radilica-osijek.com